MOZAK NE PRAŠTA NEMAR: Dr Siniša Keranović otkriva zašto su kičma i glavobolje epidemija modernog doba

Mozak je najkompleksniji mehanizam univerzuma, a u borbi za njegovo zdravlje minute su presudne. O evoluciji neurologije, epidemiji modernih oboljenja u prijedorskoj bolnici i ključnom “GROM” testu, razgovarali smo sa dr Sinišom Keranovićem, čovjekom koji svakodnevno dešifruje najveće medicinske enigme.

Poziv koji ne poznaje reprizu

Da li je neurologija bila Vaša želja i da li ste se nekad pokajali zbog toga, ili je za Vas svaki novi radni dan novi izazov?

Kada sam završio gimnaziju i upisao medicinu, nisam imao jasnu predstavu o tome kojom bih se granom medicine želio baviti. Međutim, kada sam se na četvrtoj godini studija susreo sa neurologijom, ona me je jako zaintrigirala. Izučavanje ljudskog mozga, kao najkompleksnije stvari u univerzumu, predstavljalo je veliki izazov za mene, posebno zato što je neurologija grana medicine koja se trenutno najbrže razvija. Kao i u svakom zanimanju, bilo je napornih trenutaka, ali nikada nisam zažalio što sam izabrao neurologiju, jer je to polje u kojem svaki radni dan donosi novi izazov.

Univerzalna slika neuroloških oboljenja

S kojim se najčešće neurološkim oboljenjima susrećete kod pacijenata u našoj regiji?

Tokom specijalizacije radio sam u ambulantama KC Srbije i KC Republike Srpske, te mogu reći da su najčešća neurološka oboljenja suštinski identična i da se ne razlikuju značajno od onih u bilo kojoj drugoj neurološkoj ambulanti u svijetu. Naime, pacijenti nam se najčešće javljaju zbog glavobolja, vrtoglavica i bolova u kičmi, a naravno, tu su i moždani udari i epilepsije.

Da li je primjetan određen broj neuroloških oboljenja u posljednjim godinama?

U posljednje vrijeme, uz glavobolje, najčešća patologija sa kojom se susrećemo jeste upravo patologija kičmenog stuba.

Trka sa vremenom i „GROM” koji spašava život

Moždani udar je uvijek tema o kojoj treba govoriti, jer čini se da građani možda i nisu svjesni koliko ova bolest šalje simptome tijelu. Koji su prvi znakovi koji se možda najčešće ignorišu?

Moždani udar je jedno od najhitnijih medicinskih stanja, u kojem je svaki trenutak presudan. Mi neurolozi koristimo akronim “GROM” kako bismo podigli svijest o prepoznavanju simptoma:
G označava nejasan govor,
R slabost ruke,
O oduzetost strane tijela,
dok M opominje da su minute važne.

Čim pacijent ili okolina primijete bilo koji od ovih znakova, neophodno je da se odmah jave ljekaru.

Koliko je važna brzina dolaska u bolnicu?

Brzina dolaska je od presudnog značaja, naročito kod ishemijskog moždanog udara, kada se može primijeniti trombolitička terapija – pod uslovom da se pacijent javi na vrijeme. Pravovremena primjena ove terapije nerijetko spašava život, značajno smanjuje stepen invaliditeta, a u pojedinim slučajevima dovodi i do potpunog povlačenja neuroloških oštećenja.

Postoje ishemijski i hemoragijski moždani udar, kao i tranzitorni ishemijski atak (TIA). Kod ishemijskog moždanog udara primjenjuje se trombolitička terapija, pod uslovom da se pacijent javi u adekvatnom vremenskom okviru. Kod hemoragijskog moždanog udara, u određenim situacijama, razmatra se neurohirurški tretman. Kod tranzitornog ishemijskog ataka ordinira se oralna terapija uz detaljnu dijagnostičku obradu, kako bi se pravovremeno spriječio nastanak definitivnog moždanog udara.

Šta uraditi u prvim minutama?

Najvažnije je da, čim se primijete simptomi poput poremećaja govora, slabosti ekstremiteta, izmijenjenog stanja svijesti ili izražene vrtoglavice, pacijent odmah javi službi hitne pomoći ili porodičnom ljekaru.

Epidemija modernog doba

Sve češće se ljudi žale na bolove u vratu, leđima i česte glavobolje. Razlozi su različiti – kod starijih osoba to su hronična oštećenja usljed rada, osteoporoze ili trauma, dok su kod mlađih uzrok manjak fizičke aktivnosti i nepravilno držanje tijela.

Bolesti kičme definitivno postaju bolesti modernog doba. Ako je bol dugotrajan, jak ili se širi u ekstremitete – treba se javiti neurologu.

Migrena i glavobolje

Migrena je najčešći uzrok bolovanja u zapadnom svijetu i značajno narušava kvalitet života. Terapija zavisi od vrste glavobolje, pa je važno postaviti tačnu dijagnozu. Neurou se treba javiti kod čestih ili intenzivnih glavobolja.

Nevidljivi teret svakodnevice

Stres značajno utiče na neurološko zdravlje. Tenzione glavobolje su najčešće, a stres je glavni uzrok. Dugotrajan stres utiče i na kognitivne sposobnosti i može dovesti do ozbiljnih bolesti.

Demencija i mladi

Zbog dužeg životnog vijeka raste broj oboljelih od demencije. Iako se ne može uvijek spriječiti, može se usporiti pravilnim načinom života. Kod mladih su sve češći problemi zbog telefona i manjka sna – posebno glavobolje i problemi sa kičmom.

Stanje u bolnici

CT aparat trenutno nije u funkciji, što otežava rad, ali se dijagnostika obavlja u drugim ustanovama. Liste čekanja postoje zbog velikog broja pacijenata, ali hitni slučajevi imaju prioritet.

Najteža strana posla

Najveći izazov je saopštiti teške dijagnoze mladim pacijentima. Takođe, moždani udar nosi veliku stopu smrtnosti.

Savjet za kraj

Građanima se preporučuje:

  • zdrava ishrana
  • fizička aktivnost
  • dovoljno sna
  • socijalni kontakt
  • umjereno korištenje ekrana
  • kontrola pritiska i šećera

I najvažnije – na vrijeme se javiti neurologu.

Leave a reply